Hrvatska je danas mogla imati 5.130.167 stanovnika

 

Sve je izglednije da će i ovi parlamentarni izbori u 2024. proteći na dosad uobičajeni specifično hrvatski način bez natjecanja političkih stranaka u predlaganju što boljih rješenja na goruće probleme stanovnika RH.

Niti će iste težiti toliko potrebnom procesu povezivanja i ujedinjavanja našeg društva u funkcionalnu i usklađenu cjelinu utemeljenu na ravnopravnosti i poštivanju kulturnih različitosti, a koja  je potrebni preduvjet razvoja Hrvatske. O razvoju Hrvatske neće biti ni riječi kao da smo sve o njemu usuglasili, a stihovima Jakše Fiamenga „kano stara bova plutamo bez pravog cilja ništa nova, ništa nova“.

Zato ćemo i narednih dana pa sve do negdje kraja izbora vidjeti dvojicu “zlatnih dječaka”, bivših kolega iz Ministarstva vanjskih poslova, alias kraljeve magle i dima, kako se s ulogom visokih ega, natječu u što virtuoznijim cirkusantskim bravurama uz asistenciju članova Ustavnog suda od kojih će tek neki imati izdvojena mišljenja.

U svom egomanijačnom stilu takozvane tvrde kohabitacije obojica se neće ni osvrnuti da je tijekom njihovih mandata, a između dva popisa stanovništva (2011.-2021.), iz Hrvatske „odmaglilo“ 10% stanovnika. Štoviše pod vodstvom nekoliko vlada HDZ-a i SDP-a broj stanovnika Hrvatske od 1991. do 2021. godine pao je za oko 900 tisuća, odnosno 19%. A moglo je i značajno drugačije biti da smo u tome slijedili Sloveniju koja je u istom razdoblju povećala broj stanovnika za oko 7%.

Da je slijedila proporcionalno tome slovensku stopu rasta stanovništva, Hrvatska je u odnosu na današnje stanje mogla imati dodatnih 1.258.334, odnosno 33% stanovnika više.

Tako smo došli i do jedne od tema koja je trebala biti u glavnom fokusu ovogodišnjih parlamentarnih izbora i to oko najboljeg koncepta zaustavljanja iseljavanja našeg najvrjednijeg ljudskog kapitala, povećanja broja rođenih i razvoja napuštenih područja Lijepe naše. S time u vezi sva dosadašnja aktivnost naših političkih elita HDZ-a i SDP-a bila je u donošenju hrpe dokumenata koji nisu provedeni jer nije bilo istinske političke volje za rješavanje demografskih problema. Glavni motivi za iseljavanje novih iseljenika više upućuju na opću besperspektivnost Hrvatske nego li na ekonomske razloge iako ni oni nisu manje važni. A motivi povratka hrvatskih iseljenika još su kompleksniji jer uključuju natjecanje sa životnim perspektivama razvijenih zemalja.

Stranka Republika smatra da po presudnim pitanjima državne opstojnosti kao što je zadržavanje stanovnika RH i povratka iseljenika te povećanja broja rođenih potreban je i na što poziva nacionalni koncensus svih dionika kako bi se stvorio skup koordiniranih politika koje bi mogle u srednjoročnoj perspektivi, odnosno u mandatu nekoliko hrvatskih vlada, ostvariti zadane ciljeve jer jednostavne mjere poput subvencioniranja ne daju željene rezultate.

Podijelite ovaj članak: