Vukovarsko-srijemska

NAJNEVINIJE ŽRTVE

Izložba u Vukovaru donosi sudbine 34 stradala djeteta u opsadi i okupaciji grada

Najtragičnije žrtve svih ratova, pa tako i Domovinskog rata su djeca. Sudbine trideset i četiri djeteta poginulih za vrijeme Bitke za Vukovar i srpske okupacije u knjizi Mama, ne vidim nebo, opisala je Ani Galović, a sada je u najavljena i izložba - dio inicijative kojom se želi doprinijeti povijesnoj istini najnevinijih vukovarskih žrtava.

Piše: Branimir Suhić / Republika.eu

Ivan Kljajić najmlađa je žrtva velikosrpske agresije na Vukovar.

Nije ni prohodao prije nego što su ga usmrtili geleri od granate koja je ranila i njegovog oca koji ga je držao u naručju. Ivanova sudbina jedna je od trideset i četiri opisane u knjizi Ani Galović, na temelju čega je njemački autor Vladimir Köter napravio ilustracije. One se nalaze i na novoj izložbi u Vukovaru, koja će uskoro biti stalno postavljena u Franjevačkom samostanu. Župnik, fra Ivica Jagodić kaže kako je cilj izložbe pokazati kako je rat odnio puno više nego što smo trenutačno svjesni.

"Ova djeca koja su izložena, da su preživjela vjerojatno bi to bili danas obiteljski ljudi, vjerojatno bi bili ljudi koji bi se danas veselili, radovali, imali bi opet svoju djecu, i tako bi se nastavljao život u Vukovaru u puno većem broju. Nažalost, 2717 žrtava je prevelik broj koji nam je oduzet", kaže župnik Župe sv. Filipa i Jakova, Vukovar Ivica Jagodić.

Pripremu za stalni postav izložbe izradila je mlada vukovarska dizajnerica Žaklina Kurmaić.

"Postav je zamišljen tako da crvena linija povezuje sudbinu sve djece, ona se od prve žrtve nadovezuje na svaku slijedeću i simbol je mučeništva najnevinijih žrtava Domovinskog rata. U postavu su također vidljivi elementi koji upućuju na to kako je neko dijete stradalo, je li streljano zbog granate ili nekih drugih okolnosti", kaže dizajnerica izložbe Žaklina Kurmaić.

Vukovarska žrtva iznimno je utjecala na moderni hrvatski nacionalni identitet, smatra povjesničar Dražen Živić. Trideset i četiri sudbine vidljive na ovoj izložbi, vjerojatno nisu konačan broj dječjih žrtvi za vrijeme opsade i okupacije.

"Djeca nisu samo stradala kao rezultat borbenih djelovanja, u smislu granatiranja, u smislu usputnih žrtava, ovdje su stradala djeca i u neposrednim okršajima, stradala su od puščanih metaka, dakle u izravnom dodiru zaraćenih strana, neprijateljske vojske i obrane. Mnoga djeca su se iako maloljetna uključila u obranu", kaže povjesničar Dražen Živić.

Znanstvena zajednica, kaže Živić, mora učiniti dodatan napor kako bi se doznale sve sudbine stradalih u Vukovaru, a posebno djece.