Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC

Na izbore treba ići često ukoliko bismo tada zaustavili dalji rast patokracije i kleptokracije

Na Izbore treba ići često ukoliko bismo tada zaustavili dalji rast patokracije i kleptokracije. Državu treba racionalizirati, podvrgnuti rekonstituciji sve institucije od općina, gradova i županija, pa sve do sveučilišta, fakulteta, veleučilišta, kulture i športa, kaže među ostalim prof. Bosanac u svojoj kolumni.

Prof. Nedeljko Bosanac   FOTO:STV
Piše: Prof. Nedeljko Bosanac

Zvonimir Hodak: "Milanović je ovih dana iskren i za klasu bolji od Mesića i Josipovića". Želim dometnuti: da se ne uspoređuje predsjednicu koja je bila promaknuta k vlastitoj nesposobnosti. Svjedoci smo nabujalih medijskih komentatorica, komentatora i "stručnjaka" koji su zasuli javnost sa svojim komentarima s pomoću kojih su se upinjali uvjeriti građane ali i osporavati način ukazivanja i pisanja predsjednika što ih je usmjerio prema galamistima iz redova politike i medija. Za ne vjerovati je u kojoj mjeri je ta orkestrirana i galamistička kritika usmjerena prema predsjedniku otkrila posvemašnju stupidnost upravo kod njegovih oponenata, i to bez izuzetka.H oćete čuti moje mišljenje o predsjedniku države? Pa, dugo sam čekao govor državnika u našoj zemlji. Nikada se na našim prostorima nije pojavila u politici takva osobnost i političar. Zaboravite devedesete, čak niti tada, pa sve do danas. U politici smo doživljavali prosječne likove koje je na površinu izbacila energija stranke i interesa. Predsjednik je u suvremenoj demokratskoj državi i društvu političko nacionalno hrvatsko otkriće.

Toliko je zatečenih razvojnih problema naše zemlje, a nevjerojatno je niska politički kvalificirana saborska struktura zastupnika koji zabavljaju javnost nudeći sebe kao političko pravilo svih pravila. Razmislite, sve i kada bismo ponovili izbore za Hrvatski sabor, mislite li da na postojećem političkom tržištu postoje kvalitetno izdiferencirani politički kadrovi u strankama koje danas možemo idetificirati kao respektabilnu političku snagu. Istodobno, možete li prepoznati političkog lidera u tim strankama koji bi snagom svog intelekta i karizme mogli preokrenuti postojeće stanje urušavanja hrvatskog društva i države i koji bi političkom akceleracijom izbacili državu iz kolosijeka što vodi u propast na ubrzani put rasta i razvoja? Vrlo teško!? To ne znači da ne treba aktivno politički djelovati na promjeni postojećeg stanja modelom rekonstitucije hrvatskog društva i države. Suprotivo! Na Izbore treba ići često ukoliko bismo tada zaustavili dalji rast patokracije i kleptokracije. Državu treba racionalizirati, podvrgnuti rekonstituciji sve institucije od općina, gradova i županija, pa sve do sveučilišta, fakulteta, veleučilišta, kulture i športa. Postoji li danas ta avangarda u političkom životu hrvatskog društva i države? Što se mene tiče, u tomu smislu, moja misao kao očekivanje upućena je na predsjednika države. Sad će moji kritičari u glas vrisnuti: "Pa po našem Zakonu predsjednik je tzv. 'fikus'"! Je li je to baš tako? Pogledajte samo malo podizanje plahte i otkrivanje mnoštva afera i nedjelotvornosti svih Služba i posebno Pravosuđa, što je učinio predsjednik države, stvorilo je paniku u tzv. "Dubokoj državi". Pitate se kako dalje? Pa, nije loš primjer koji se utvrđuje u "Programu Slavonija". Jedini problem koji se nadaje iz tog Programa je činjenica da će se na milijarde eura dugo čekati, a sama realizacija u stvaranju uvjeta za pokretanje rasta i razvoja istočne Hrvatske trajati će punih deset godina. Tek tamo 2030. godine pod idealnim uvjetima plasmana i realizacije svih projekata iz "Programa Slavonija" i investicija iz EU fondova može se očekivati prvi krug tzv. "Održivog rasta i razvoja istočne Hrvatske, a s njom i cijele zemlje. Napokon se krenulo i javnosti posebno izdvojilo što kani Vlada učiniti u revitalizaciji te hrvatske Regije. Ali, ovih je dana istekao moratorij kojim se British American Tobacco obvezao da će zadržati proizvodnju u tvornici cigareta u Kanfanaru najmanje pet godina od trenutka kupnje Tvornice duhana Rovinj. Iz ugovora sklopljenog ne tako davne 2015. godine proizlazi da se Bat obvezao platiti 50 milijuna eura ako se tvornica prijevremeno zatvori. Kako tih penala više nema, u posljednje se vrijeme u javnom prostoru intenzivno raspravlja o potencijalnom gašenju proizvodnje jer je zatvaranje tvornice Batu sada uvelike olakšano.

Zašto sam sada opisao odlazak strane tvrtke čije napuštanje proizvodnje bi ostavilo bez posla i egzistencije tisuće Istrijana? Gledajte, s jedne strane imamo zatvaranje tvrtki stranih ulagača, kao npr. Meglle, Tvornice duhana Rovinj i druge tvrtke stranih ulagača koji će koristeći iskustvo njihovih prethodnika odustati od izravnih investicijskih ulaganja u proizvodnju i usluge, a s druge strane Vlada donosi "napuhanu vreću novca" iz fondova EU. Ima li tu egzaktnosti u sprovođenju ekonomijske politike Vlade? Teško?!

Prošlih je dana gotovo kompletna hrvatska Vlada svoju Sjednicu održala u Osječko-baranjskoj županiji. Ovoga puta u Našicama na 11. Sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na njoj su predstavljeni rezultati provedbe "Projekta Slavonja" u prve četiri godine, te su najavljene aktivnosti u drugom mandatu Vlade. Potpisan je i "Dodatak 2 Razvojnom sporazumu koji definira 38 projekata za pet slavonskih županija ukupne vrijednosti 10,7 milijardi kuna".

Iz uvodnog izlaganja premijera potrebno je posebno zapaziti: „A nastavno na izrazito dobar stupanj ugovorenosti dosadašnjeg projekta Slavonija, Baranja i Srijem, znate i sami da smo govorili o 18,5 milijardi kuna, do sada smo ugovorili više od 16,5 milijardi, dakle 88% alokacije, a isplaćeno je preko 6 milijardi kuna, što je od našeg zadnjeg susreta u Vukovaru povećanje za više od pet milijardi ugovorenog, a više od dvije milijarde kuna isplaćeno za brojne projekte ovdje u Slavoniji, Baranji i  zapadnog Srijema". Premijer je dometnuo i kako su "ravnomjerni regionalni razvoj i kohezijska politika, te poljoprivredna politika i ruralni razvoj okosnica razvoja istoka Hrvatske". "Mi smo u ovo krenuli prije četiri godine svjesni da su četiri od pet slavonskih županija, dakle osim najveće i najrazvijenije Osječko-baranjske županije, upravo četiri županije bile na začelju po razvijenosti na rang listi svih hrvatskih županija, i zato ovaj projekt donosi rezultate, čuli ste danas i povratne informacije od gradonačelnika koliko je sredstava investirano, koliko se projekata realizira, samo na taj način možemo osigurati radna mjesta, osigurati i demografsku revitalizaciju", rekao je Plenković. I dalje: "Veselim se da ćemo angažirano nastaviti provoditi ovaj projekt korištenjem sredstava iz sljedeće financijske perspektive, iz nacionalnih omotnica i EU instrumenata za iduće generacije, kroz nacionalni program oporavka, zaključio je predsjednik Vlade. A ministrica regionalnog razvoja i fondova EU  istaknula je kako 38 projekata uvrštenih u Dodatak 2 Razvojnog sporazuma znače veliki iskorak u razvoju prometne, gospodarske, znanstvene i poljoprivredne infrastrukture na istoku Hrvatske. „ Od velikih projekata to je rekonstrukcija pruge Okučani-Vinkovci vrijedna 3,5 milijarde kuna, rekonstrukcija željezničke pruge Osijek-Virovitica vrijedna milijardu i sto milijuna kuna, nastavno na to obnova Zračne luke Osijek oko 400 milijuna kuna, Gospodarski centar u Osijeku, ali i na području svih županija prepoznata je važnost ulaganja u istraživanje geotermalnog potencijala, znači potencijala kako obnovljivih izvora energije, ali tako i resursa koji može značiti puno za razvoj poljoprivrede i razvoj kontinentalnog turizma", kaže ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.

Najavila je ministrica i kako će se s prvim danom sljedeće godine izmijeniti karta statističke podjele Hrvatske po NUTS 2 regijama, i to na način koji  će uvelike pogodovati upravo istoku Hrvatske koji čini novu, Panonsku regiju.

"S postojeće dvije NUTS 2 regije - kontinentalna Hrvatska i jadranska Hrvatska sada u novom programskom razdoblju od 2021. godine imat ćemo četiri NUTS 2 regije gdje će se na jedan pravedniji način učiniti da veći poticaj razvoju gospodarstva imaju one regije koje zaostaju u razvoju, tu govorimo prvenstveno o panonskoj Hrvatskoj gdje će gospodarstvenici prema novoj karti regionalnih potpora moći koristiti bespovratna sredstva u iznosu od 50, čak do 70 posto", kaže ministrica.

Župan osječko-baranjski pozdravio je potpisivanje Dodatka 2 Razvojnom sporazumu, kao i novu statističku podjelu Hrvatske na NUTS regije. "Današnji sporazum koji smo potpisali definitivno stavlja jednu stepenicu više projekt Slavonija, Baranja i Srijem, konkretizira ga, jer ulazimo u novu financijsku perspektivu, ulazimo s novim financijama, s ciljanim projektima koje smo na neki način pokušavali odraditi i u prošloj financijskoj perspektivi, ali zbog drugačijih NUTS regija, to jest NUTS regija koje nisu odgovarale, posebno su išle na štetu Slavoniji i Baranji i Srijemu, u novoj financijskoj perspektivi s novim statističkim regijama to će definitivno biti lakše i jednostavnije odraditi", kaže župan osječko-baranjski. Nakon te sjednice Savjeta za Slavoniju i Baranju uručeno je i 66 ugovora o sufinanciranju raznih projekata na području pet slavonskih županija ukupne vrijednosti čak 440 milijuna kuna.

E', sad?! Izgleda da su se u Vladi i vlasti definitivno odlučili razvojno podići istočnu Hrvatsku i zaustaviti dalje urušavanje zatečenog stanja zaostajanja i siromašenja. Opredijeljenost Vlade za rast i razvoj Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema za sada je očekivanje temeljeno na milijardama iz dijela novca EU u visini 22 mlrd do 2027. godine. Naravno taj izrazito visoki iznos novca iz EU fondova namijenjen je za potporu rasta i razvoja do trenutka uspostave vlastitog i samostalnog održivog rasta i razvoja. To su ogromna europska sredstva koja su na raspolaganju da bi se u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu živjelo u uvjetima održivog rasta i razvoja. Ali, taj novac ne će biti dostatan ukoliko se na prirodnoj sredini Slavonija, Baranja i zapadni Srijem ne promijeni zatečena ekonomijska politika što bi trebalo dovesti do reindustrijalizacije i vlastitog održivog rasta i razvoja.

prof. Nedeljko Bosanac
Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu