Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC

Grad Osijek je ogroman ''uteg'' koji neprekidno vuče cijelu županiju u dubinu zaostajanja

Ukoliko se odmah ne zaustave svi ti razvojni negativni trendovi i ne otvore mogućnosti široke interferencije grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prirodna sredina istočne Hrvatske i dalje će biti čvrsto vezana za 2 posto najsiromašnijih u EU, upozorava prof. Nedeljko Bosanac u svojoj kolumni.

Prof. Nedeljko Bosanac   FOTO:STV
Piše: prof. Nedeljko Bosanac

U medijima sam primijetio nezadovoljstvo župana g. I. Anušića sa stanjem u gradu Osijeku. To nezadovoljstvo s politikom osječkih vlastodržaca i sam izražavam pišući kolumne za portal Republika.eu. 

Već punih 5 godina pišem i govorim da grad Osijek "razvijajući se zaostaje". Nitko ništa?! Da, nitko ništa, sve do zadnje Skupštine OBŽ-e na kojoj je župan g. I. Anušić, odgovarajući na moja pitanja, istaknuo problem "nesnalaženja" osječke gradske vlasti i savjetničkog dvojca što je dovelo do usporavanja nekih vitalnih projekata toliko infrastrukturno potrebnih da bi se Osijek potaknuo razvojno i vizualno. Svi ti projekti koje je g. Župan nabrojao kasne zbog neznanja i nesnalaženja gradske vlasti što je dovelo do "uskog grla" u realizaciji milijunskih investicija iz državnog programa i EU fondova. Usprkos javno iskazanom nezadovoljstvu g. Župana, i mojim neprekidnim upozorenjima da Osijek ide u smjeru propadanja, a ne rasta i razvoja, vijećnici na Gradskom vijeću većinom glasova podržavaju "opasno prenapuhan" proračun grada. Većinom glasova proračun se usvaja, a oporba hladno i mlako prelazi preko činjenica da se Osijek gospodarstveno, urbano i demografski nezaustavljivo urušava. Svi čekaju nastupajuće izbore za dvije godine? Znate što? Ukoliko se odmah ne zaustave svi ti razvojni negativni trendovi i ne otvore mogućnosti široke interferencije grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prirodna sredina istočne Hrvatske i dalje će biti čvrsto vezana za 2 posto najsiromašnijih u EU. To bi bilo strašno, do sada (od 1945. godine) u povjesnici Osijeka nezabilježeno nazadovanje. Mjereno makroekonomijskim agregatima Osijek je danas na razini razvijenosti u vremenu 1960. godine. Čak i gore!? Gore zbog toga što su u to vrijeme tadašnji nositelji ekonomijske politike iznimno snažno počeli ulagati u industrijsku infrastrukturu i novu politiku industrijalizacije Osijeka i regije-Slavonija i Baranja. Sada bih trebao sve to elaborirati. Ali, prostor namijenjen za moju kolumnu mi ne dopušta znanstvenu ali i političku elaboraciju. Zadržati ću se s posebnom objekcijom simptoma da se sadašnji vlastodršci u politici grada i Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku drže Ezopovih bajki. Bajkovitog svijeta u kome oni sebe kratkoročno vide ne razmišljajući o građanskom vrisku: "Poslije njih potop!". Drži ta politička i znanstvena bulumenta da nakon izbora oni neće snositi nikakvu odgovornost, a niti će građani moći prepoznati korisnost njihova djelovanja u mandatu gradonačelnika i rektora. Jednostavno, "kotač povijesti" nezaustavljivo se okreće, a politički i znanstveni akteri "sramne drame" općeg urušavanja nekada moćnog grada Osijeka sebe vide u zrcalu uz tepanje: "Ogledalce, ogledalce moje, tko je ....". Ukoliko svemu tome dometnete i njihov političko-stranački klijentelizam, nepotizam, paternalizam, korupciju i urotništvo, tada će biti jasno zašto se iz Osijeka i regije iseljava "radni kontingent" stanovništva. Institucije su pretrpane stranačkim uposlenicima, ne poštuje se zakon tržišta rada, znanje i invencije nemaju nikakvu vrijednost, a napredovati se može samo uz člansku iskaznicu ili zbog blizine s aktualnim vlastodršcima i njihovim "jatom" političke bulumente. Ukoliko se programski upustite u političku avanturu da otpustite na desetke tisuća uposlenih u državnom i javnom sektoru i rasteretite državni Proračun odmah će se otvoriti pitanje: "Postoji li mogućnost zapošljavanja tih ljudi u instaliranom proizvodnom gospodarstvu, trgovini, ugostiteljstvu i turizmu"? Odgovor je porazan!

Vratimo se na Skupštinu OBŽ-e. Za govornicom Skupštine OBŽ-e višekratno sam upozoravao župana g. I. Anušića da je grad Osijek ogroman "uteg" koji neprekidno vuče cijelu županiju u dubinu zaostajanja. Usprkos do sada u povjesnici Županije, mjereno ranijim županovanjima prethodnika, neviđene osobne energije g. Anušića županija Osječko-baranjska je počela osjećati poteškoće za vlastiti rast i razvoj jer se gospodarstveno, urbano i demografsko urušavanje njezinog središnjeg grada Osijeka snažno odražava na politiku toliko potrebnog ubrzanog rasta i razvoja OBŽ-e.

Gledajte, na nekoliko skupština OBŽ-e postavljao sam pitanja u svezi uloge župana u političkom zaustavljanju daljeg neadekvatnog rada osječke vlasti i savjetničkog dvojca što je u proteklih 5 godina dovelo do gospodarstvenog, urbanog i demografskog urušavanja grada Osijeka. Tom nepovoljnom stanju treba dometnuti i neprihvatljivu ulogu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, koje se izmaknulo iz opsega korisnosti i odgovornosti za stanje Osijeka, OBŽ-e i istočne Hrvatske, domicilu njihova djelovanja. 

Gledajte, na moja opetovana pitanja glede razloga zaustavljanja izgradnje Sveučilišne knjižnice i nakon godine dana dobio sam odgovor od Rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku koga je potpisao rektor g. V. Guberac. Taj sam odgovor na Skupštini Osječko-baranjske županije s indignacijom odbio. Razlog je tome što držim da se u Knjižnici može razumijeti demokraciju koja interferira u autonomiju Sveučilišta glede odgovornosti i korisnosti za stanje u domicilu njihova djelovanja. Zašto s indignacijom odbijam odgovor koji je potpisao rektor g. V. Guberac? Citirati ću zadnji pasus iz kojeg sadržaja ćete saznati da su oni upravo na putu stvarati uvjete za "zvijezdani(!?)" rast i razvoj Osijeka i domicila njihova djelovanja?

Citiram izvadak iz odgovora rektora g. V. Guberca: "Kako za daljnje radove na izgradnji i SKIMCO nema osiguranih sredstava, a projekti ovoga tipa se nisu mogli prijavljivati za sredstva EU, uprava Sveučilišta je odlučila dopuniti projekt SKIMCO određenim istraživačkim aktivnostima, prije svega onima u STEM području. Tako su istraživačka područja u okviru projekta SKIMCO postala: sustavi za nadzor kibernetskog prostora, istraživanje dinamičkih sustava i umjetne inteligencije sa širom primjenom u graditeljstvu, transportu, logistici, smart-robot-industriji te zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike. Navedena područja u okviru projekta SKIMCO u potpunosti su u skladu sa S3 te izravno doprinose ostvarenju tri tematska prioritetna područja (TPP): 1. Zdravlje i kvaliteta života; 2. Sigurnost; 3. Promet i mobilnost te KET i lCT.
Projekt je koncipiran tako da će doprinijeti profiliranju Sveučilišta i istraživačkog središta s ciljem umrežavanja znanja i poboljšanja kapaciteta za provedbu vrhunskih znanstvenih istraživanja-te njihov transfer prema gospodarstvu.

Dosada je uprava Sveučilišta obavila razgovore u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije od kojih je dobivena potpora za projekt." Potpis na taj pisani štreberski galimatijas stavio je rektor, g. V. Guberac. Kad pročitate taj crescendo na kraju teksta odgovora, tada se okrećete oko sebe i tražite sve te inovativne robote, raspitujete se o tom snažnom doprinosu Sveučilišta usmjereno pro futuro: (op.cit.)

"Projekt je koncipiran tako da će doprinijeti profiliranju Sveučilišta i istraživačkog središta s ciljem umrežavanja znanja i poboljšanja kapaciteta za provedbu vrhunskih znanstvenih istraživanja-te njihov transfer prema gospodarstvu. Do sada je uprava Sveučilišta obavila razgovore u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije od kojih je dobivena potpora za projekt." Ma, i sve to ostaje na administrativno-birokratskoj potpori nadležnih dvaju ministarstva? Naravno, odgovor nije u skladu s postavljenim pitanjima. Dosta je Ezopovskog govora i pisanja. Strašno! Sve to traje 30 godina? 

Na prošloj Skupštini OBŽ-e istaknuo sam primjer kineskog grada Shenzhena koji je u tom razdoblju od 30 godina po broju stanovnika narastao 40 puta, nezamislivo aktivirao STEM područje, tehnologijski podigao grad na informatičku razinu 22 stoljeća, a sveučilišta u tom gradu su duboko u interferenciji s brzo rastućim gospodarstvom, urbanom i demografskom politikom. Znate što? Kao znanstvenik koji ima viziju kako pokrenuti grad Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, OBŽ i istočnu Hrvatsku u prvi plan ističem sumnju kao svoj put prema istini. Istodobno, držim se i vjere na tom putu do istine. Teško je sve to razumjeti u 'razumijevanju političkog', posebno glede odgovora na moje vijećničko pitanje. S tim više što gradim svoj cilj rasta i razvoja Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijeka, OBŽ i istočne Hrvatske na sumnji i vjeri. Ne mogu prihvatiti odgovor rektora g. V. Guberca na pitanja koja sam postavio. Svjestan sam, ukoliko utvrdite zakonske okvire, da nemam nikakve zakonom utvrđene mogućnosti i dalje inzistirati na odgovoru na moja pitanja jer se pitanje vijećnika zakonom svrstava u "političko pitanje". Čitaj, bez obveza i posljedica? Ipak, drago mi je da je po prvi put u Hrvatskoj na Skupštini OBŽ-e postavljeno političko pitanje vratilo političko djelovanje na Skupštinu, a ne samo administrativno-birokratsko izglasavanje informacija o radu Županije. Županija se, kao administrativna jedinica funkcioniranja vlasti, iz dana u dan pokazuje kao 'slijepo crijevo' koje treba ukloniti da bi se cijeli državni sustav rasteretio i oslobodio sve potencijale nezaustavljivog rasta i razvoja hrvatskih gradova i sela. Za razliku od kineskog grada Shenzhena koji je demografski za 30 godina narastao 40 puta, ali i drugih gradova na području srednjoeuropske kulture i civilizacije, gdje i mi pripadamo, Osijek, OBŽ i istočna Hrvatska vraćeni su unatrag 30 godina. To strašno nazadovanje moglo bi se zaustaviti samo ukoliko bi politika oslobodila sve razvojne potencijale, proglasila Osijek i istočnu Hrvatsku kao 'Slobodni grad i prirodnu sredinu za free enterpise/slobodno poduzetništvo. Ukoliko bi se politički krenulo na taj put istine, temeljena na sumnji i vjeri, tada vjerujem da bi se moja vizija rasta i razvoja mogla ostvariti za 10 godina. Posebno želim istaknuti da sam:

• Primijetio političko javno, u medijima objavljeno, nezadovoljstvo župana g. I. Anušića stanjem grada Osijeka koje je postalo uteg za rast i razvoj Županije i istočne Hrvatske jer su Osijek njegova vlast i politički savjetnički dvojac uveli grad, gospodarstveno, urbano i demografski, u razdoblje urušavanja.

• Mogu li akteri političkog života u gradu i županiji prihvatiti političku suradnju na zajedničkom putu da modelom croatodisperzičnosti zaustavimo croatocentričnost i pokrenemo rast i razvoj grada Osijeka kao metropole istočne Hrvatske? 

• Ukoliko je to politički nemoguće, usprkos svih makroekonomijski loših razvojnih trendova u gradu Osijeku, županiji Osječko-baranjskoj i svim njezinim gradovima i selima, tada predlažem izvanredne izbore za grad Osijek. Odmah, još nije kasno!

Zaključno pitanje svim akterima političkog i drugog rada: Može li se prihvatiti politički rad, viziju koju sam upravo istakao kao put sumnje i vjere k cilju brzog oporavka Osijeka, OBŽ-e i istočne Hrvatske i njihovog održivog rasta i razvoja?

Prof. Nedeljko Bosanac
Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu.